Abhyasa znači ponavljanje, ponovljena vježba, navika, samodisciplina. Abhyasa yoga je duhovna vježba koja se neprekidno i redovito provodi da bi se ostvarila yoga, jedinstvo s Bogom.

Putem Abhyasa yoge um se treba odgajati tako da stekne naviku da izbjegava druge misli i da se koncentrira samo na Boga. Na taj način, ako se sustavno poučava i vježba um, čovjek će se sjetiti Boga u trenutku svoje smrti, te doživjeti potpuno sjedinjenje s Njim. U suprotnom, čovjek je promašio svoj život, izgubio je vrijeme uzalud i sigurno je da će se ponovo roditi.

Rođenje ovisi o tome kakva je smrt. Da bi izašao iz ciklusa ponovnog rođenja i umiranja svaki čovjek bi trebao težiti sjedinjenju s Bogom, i na taj način izbjeći nevolju ponovnog rođenja. Kako je posljednja misao, u trenutku smrti tijela, uzrok stjecanja sljedećeg tijela, svaki čovjek bi morao poduzeti ozbiljne korake da u posljednjem trenutku svoga života misli na pranavu, sveti slog Om, praiskonski, kozmički zvuk. O tome govori i Gospodin Krišna u Bhagavad Giti 8:6: ”Kojega god da se stanja netko sjeća prilikom napuštanja tijela, o Kuntin sine, to će stanje dostići” , kao i u 8:13: ”Ako osoba koja vibrira sveti slog Om, vrhovni spoj slova, napusti tijelo misleći na Boga, sigurno će postići vrhovni cilj.”

Međutim, samo izgovaranje zvuka Om, ili ponavljanje nekog Božjeg imena, neće pomoći u postizanju oslobođenja, ako se tijekom života nije izvršavala Božja volja, osjetila nisu obuzdala i misli nisu usmjerile na Boga. O tome govori Isus Krist: ”Neće svaki koji govori: ‘Gospodine, Gospodine!’ ući u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji vrši volju moga nebeskog Oca.” (Matej 7:21). Da bi čovjek obuzdao svoja osjetila i misli usmjerio prema Bogu potrebna je neprekidna i redovita vježba, abhyasa.

U Bhagavad Giti (Božja pjesma; dio velikog hinduističkog epa Mahabharata), riječ abhyasa spominje se na nekoliko mjesta:

Bhagavad Gita 6:35

sri-bhagavan uvaca

asamsayam maha-baho   mano durnigraham calam

abhyasena tu kaunteya   vairagyena ca grhyate

Prijevod

Gospodin Krišna je rekao:

O Kuntin sine snažnih ruku, bez dvojbe, nemiran um je vrlo teško kontrolirati, ali  moguće ga je kontrolirati redovitom vježbom (abhyasena) i nevezanošću (vairagyena).

Bhagavad Gita 8:8

abhyasa-yoga-yuktena  cetasa na ‘nya-gamina

paramam purusam divyam  yati partha ‘nucintayan

Prijevod

O Partha (Arjuna), onaj koji je disciplinirao svoje misli i um, koji meditira na Vrhovnu Božansku Osobu i uvijek je se sjeća, sigurno je dostiže.

Riječi abhyasa-yoga-yuktena znači ”baviti se yoga praksom,” meditirati prema uputama učitelja i svetim spisima.

Bhagavad Gita 12:9

aha cittam samadhatum    na saknosi mayi sthiram

abhyasa-yogena tato   mam icchaptum dhanamjaya

Prijevod

Ako ne možeš postojano usredotočiti svoj um na Mene, pokušaj me onda doseći kroz yoga praksu (abhyasa-yogena), o Arjuna, osvojitelju bogatstva!

Bhagavad Gita 12:10

abhyase ‘py asamartho ‘si   mat-karma-paramo bhava

mad-artham api karmani   kurvan siddhim avapsyasi

Prijevod

Čak i ako ne možeš obavljati stalnu praksu, posvećeno radi za Mene, jer ćeš radeći za Mene dostići savršenstvo.

U ovom stihu Gospodin Krišna govori da čak i u nedostatku stalne prakse možemo posvećeno raditi za Njega. Kako to možemo raditi za Boga objašnjeno je u Bhagavad giti

4:23 i 11:55.

Bhagavad Gita 12:12

sreyo hi jnanam abhyasaj   jnanad dyanam visisyate

dhyanat karma-phala-tyagas   tyagac chantir anantaram

Prijevod

Znanje je bolje od vježbe. Meditacija na Boga je bolja od znanja, a odricanje od plodova djelovanja je čak bolje od meditacije, jer se takvim odricanjem može dostići mir uma.

U ovom stihu Gospodin Krišna govori o abhyasa (vježbi), jnana (znanju), dhyana (meditaciji), tyaga (odricanju) i shanti (miru). Dok jednostavan prijevod ovog stiha implicira da je jedna praksa bolja od druge, u stvarnosti, ovaj stih otkriva da su svi koraci međusobno povezani, jedan progresivno vodi ka drugome. Shanti, stalni i neometani mir postiže se kroz četiri koraka duhovne prakse čiji je temelj abhyasa.

Bhagavad Gita 18:36

sukham tv idanim trividham   srnu me bharatarsabha

abhyasad ramate yatra   duhkhantam ca nigacchati

Prijevod

O najbolji od Bharata (Arjuna), sada me počuj o tri vrste sreće u kojoj osoba uživa, a jedna od njih, zbog čestog ponavljanja, dovodi do kraja patnje.

U ovom stihu Gospodin Krišna samo najavljuje tri vrste sreće koje poslije opisuje u narednim stihovima. Iako je sreća stanje unutarnje mirnoće i blaženstva, tri su vrste ovisno o prirodi osobe; duhovna sreća (u guni* vrline), strastvena ili materijalna sreća (u guni strasti) i tupa sreća (u guni neznanja). Prava sreća je rezultat abhyase – redovite prakse meditacije koja dovodi do kraja patnje. Pravu sreću moramo potražiti iznutra, nikako izvana.

*Gune – tri odlike materijalnog svijeta: vrlina, strast i neznanje

U Patanjalijevim Yoga Sutrama abhyasa se spominje u slijedećim stihovima:

1:12: abhyasa vairagyabhyam tat nirodhah:

”Mirnoća uma postiže se vježbom i neprijanjanjem.”

1:13: tatra sthitau yatno ‘bhyasah:

 ”Ponavljanje vježbe održavanja unutarnje mirnoće postaje praksa.”

1:14: sa tu dirgha-kala nairantarya satkara-asevito drdha bhumih:

 ”Kada se provodi neprekidno i predana kroz duži vremenski period, ona daje dobar temelj.

U Bibliji riječi yoga i abhyasa se  nigdje ne spominju, ali se na nekoliko mjesta spominje savez s Bogom, što je suština yoge, a opisana je i potreba za abhyasom samo drugim riječima.

Da bi čovjek shvatio metaforička značenja određenih svetih spisa potrebne su mu duhovne misli, duhovne oči i uši.

Evo nekoliko primjera iz Biblije:

Odgovori mu Isus: ”Zaista, zaista, kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega.” Odvrati mu Nikodem: ”Kako se može čovjek, kad je već star, roditi? Zar može po drugi put ući u utrobu majke i roditi se?” Odgovori mu Isus: Zaista, zaista, kažem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne može ući u kraljevstvo nebesko. Što je rođeno od tijela, tijelo je; što je rođeno od Duha, duh je. 

-Ivan 3:3-6

Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: Što ćemo jesti, ili što ćemo piti, ili u što ćemo se obući?! – jer zna Otac vaš nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a to će vam se nadodati!

– Matej 6:31-33

Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se! Jer svaki koji moli, prima; tko traži nalazi, i tko kuca, otvara mu se.

– Matej 7:7-8

A ti kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata te se pomoli Ocu svom u tajnosti, pa će ti platiti Otac tvoj, koji vidi u tajnosti.

– Matej 6:6

”Gospodine, je li malo onih koji se spašavaju?” Trudite se – reče im – da uđete na uska vrata, jer će mnogi, kažem vam, tražiti da uđu, ali neće moći.

– Luka 13:23-24

Uđite na uska vrata, jer široka vrata i prostran put vode u propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u život, i malo ih je koji ga nalaze!

– Matej 7:13-14

Jer tko hoće spasiti život svoj, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj radi mene, spasit će ga. Što koristi čovjeku ako cijeli svijet dobije, a sam sebe izgubi ili se upropasti?

– Luka 9:24-25

Oko je svjetiljka tijelu. Zato bude li ti oko zdravo, čitavo će ti tijelo biti u svjetlu. Ali ako ti je oko bolesno, čitavo će ti tijelo biti u tami. Postane li tamom svjetlost koja je u tebi, kolika li će biti tama?

– Matej 6:22-23